Srijeda, 26 Travanj 2017

Set do 21, budućnost dvoranske odbojke?

Objavljeno Četvrtak, 01 Kolovoz 2013 11:36 Autor:
Nedavno je završila Europska liga koja će osim po uspjehu naše muške reprezentacije, ostati zapamćena po testiranju novih pravila koja bi u skoroj budućnosti mogla postati službena. Reakcije odbojkaša su bile podjeljene, od onih kojima je već dosta promjena u odbojci, do onih koji tvrde da je FIVB uvijek pogađao s promjenama pravila.
Sve je počelo sredinom svibnja kad je CEV uputio dopis nacionalnim savezima i obavijestio ih da u suradnji s FIVB-om želi pokušati s pravilima koja bi pomogla u skraćivanju utakmice, a pogotovo vremena u kojem lopta nije u igri. Naime, istraživanja su pokazala da je tijekom odbojkaške utakmice lopta u igri samo 17% vremena. Da bi se taj postotak povećao u korist čiste igre, predloženo je da se skrati vrijeme između poena na način da server bude spreman za servis 10 sekundi nakon završetka prethodnog poena i da ima 5 sekundi za izvođenje servisa nakon što je sudac dao znak za servis. Organizator je obavezno morao osigurati monitor koji odbrojava 10 sekundi nakon završetka poena i treba biti vidljiv ekipama kao i gledateljima.

Druga promjena bilo je skraćivanje seta do 21 poena uz jedan tehnički time-out na 12 poena (peti set je ostao isti, do 15). U dopisu CEV-a, kao razlog te promjene naveden je dugoročni cilj usklađivanja pravila dvoranske odbojke i odbojke na pijesku. 

Kasnije se saznalo da ta inovacija i inicijativa da se skrati set do 21 dolazi iz Brazila. Sam predsjednik FIVB-a Brazilac Ary Graça je rekao kako je bitan motiv skraćivanja utakmice zapravo televizija jer utakmice imaju velik raspon trajanja i često traju preko dva sata što televizijama otežava planiranje rasporeda. U Brazilu je TV važan faktor u popularizaciji odbojke i zato su spremni na prilagodbe. Navodno čak razmišljaju da se brazilska liga u sezoni 2013/2014 već igra na način kako se igrala ovogodišnja Europska liga. Sama odluka da se pravila testiraju u Europskoj ligi (muškoj i ženskoj) na uzorku od preko 100 utakmica, znak je da se ozbiljno razmišlja o promjeni. Ranije su se pravila testirala na puno kraćim natjecanjima koja su trajala najviše deset dana, kao Svjetsko klupsko prvenstvo, Univerzijada i sl.

Sad kad je Europska liga završila i kad se sve analizira može se zaključiti da nova pokusna pravila imaju nekih prednosti, ali i nedostataka. Počet ćemo s nekim prednostima. 

1. Manje utakmica koje završavaju rezultatom 3:0

Skraćivanjem seta do 21 ipak je lakše slabijim ekipama osvojiti set, pa se pokazalo da je u usporedbi s prošlogodišnjom Europskom ligom manje utakmica završilo rezultatom 3:0. Prošle godine kad se igralo do 25, 60% utakmica je završilo rezultatom 3:0, a ove godine u setu do 21, 42% utakmica je završilo tim rezultatom. Isto tako odigrano je tri puta više utakmica od pet setova u odnosu na prethodnu sezonu.

2. Nema više maratonskih utakmica

Što se tiče trajanja utakmica, prema izvještajima sa stranica CEV-a, najduža utakmica Europske lige ove godine je trajala 103 minute (prošle godine najduža utakmica u EL je trajala 145 min). Cilj da utakmice traju kraće od dva sata te se tako prilagode televiziji i televizijskoj publici, koja prema istraživanjima ima sve slabiju pozornost, je postignut. Sukladno tome skratilo bi se i vrijeme trajanje treninga koji bi postali kraći i intenzivniji.

3. Više čiste igre, manje pauza 

Po važećim pravilima ne pazi se koliko je pauza između poena, ali obično igračima treba prosječno 20 sekundi da se pripreme za servis i još imaju pravo na 8 sekundi za izvođenje servisa. Skraćivanje vremena između poena na maksimalno 15 sekundi (10 do servisa i 5 za servis) i ukidanje jednog tehničkog time-outa znači da ima manje pauza na utakmici. Obično je to značilo da pet igrača slavi osvojeni poen, a šesti mora požuriti na servis. No, reakcije publike su bile uglavnom pozitivne jer se povećala dinamika. Slično se pokušava i u tenisu jer publika želi vidjeti više igre, a manje pripreme za servis.

Što se tiče nedostataka, mora se priznati da ih ima više, no analizirat ćemo najbitnije.

1. Prekratke utakmice

Utakmice od tri seta traju uglavnom manje od sat vremena. Dvije utakmice ovogodišnje Europske lige su trajale 49 minuta. Jedna od njih je bila utakmica muškog finala. Gledatelj će, ako pretpostavlja da će biti lakša utakmica, dobro razmisliti isplati li mu se dolaziti u dvoranu na utakmicu koja traje kao jedno nogometno poluvrijeme. Postignut je cilj zadovoljavanja televizije, ali nisu zadovoljene želje gledatelja na tribinama koji žele za cijenu ulaznice vidjeti što više odbojke. Teško i da igrače u ligi s jednom utakmicom tjedno motivira trenirati cijeli tjedan za nešto što završi za manje od sat vremena.

2. Manje se igra

U prosjeku osam poena manje u odnosu na set koji traje do 25. Zbog toga ekipa prosječno po setu napravi dvije pune rotacije, a događalo se da u nekim setovima niti to ne uspije. Neki igrači bi servirali samo jednom u setu. Usporedbe radi, u setu do 25 ekipa prosječno napravi dvije i pol rotacije, dok se po još starijim pravilima s promjenama ekipa rotirala 5-6 puta po setu što je zahtjevalo puno veću univerzalnost igrača. Manje igre može značiti još manje prilika za igrače s klupe.

3. Previše prilagođavanja televiziji

S jedne strane ide se televiziji na ruku sa skraćivanjem utakmice. S druge strane, 10 sekundi između poena često ne daje dovoljno vremena da se pripremi i odgleda usporena snimka prethodnog poena. Isto tako, jedan tehnički time-out manje znači manje vremena za reklame. Raspon između najkraće i najduže utakmice je smanjen, ali još uvijek postoji (49 min najkraća, 103 min najduža utakmica). Konstantne televizijske prijenose imaju odbojkaške velesile kao Brazil, Poljska, Italija, Japan, Rusija itd. Ostatak svijeta ipak se sve više oslanja na internet streaming (Hrvatska je među njima) kojem trajanje utakmice nije bitan faktor. 

Na kraju, često se javlja pitanje među odbojkašima, zašto su odbojkaške utakmice od 2 i pol sata problem za televiziju, a tenis koji ima još veći raspon trajanja mečeva i nerijetko traje preko 5 sati, nije? 

Općenito, ovaj sistem brojanja nije loš u turnirskom načinu igranja koji je obično vezan uz reprezentacije. Utakmice su kraće, pa igrači lakše mogu igrati utakmice iz dana u dan. Ako i utakmica bude prekratka, obično slijedi barem još jedna iza nje tako da publika u dvorani ostane 3-4 sata. Problem je ligaški način s jednom kratkom utakmicom tjedno. S obzirom da odbojka ne zahtjeva duži vremenski period za oporavak igrača kao nogomet, rukomet ili košarka, možda je trodnevni turnirski sustav poput Europske lige ili ženskog Grand prixa budućnost ligaške odbojke. Ili japanski ligaški, nešto jeftiniji dvodnevni? Postoje različiti modeli i vjerojatno će doći do nekih promjena u mandatu postojećeg predsjednika FIVB-a kako bi se još povećala popularnost odbojke.

Newsletter

Pretplatite se na naš newsletter. Budite u toku s našim vijestima i proizvodima iz Webshopa.

Ne šaljemo spam poruke!